ponedjeljak, 16. siječnja 2012.

Pušenje glavni uzrok KOPB-a


Kronična opstrukcijska bolest pluća (KOPB) je četvrti vodeći uzrok smrti u svijetu.
Posljednjih 20 godina značajan je porast i u žena koje su se po učestalosti izjednačile s muškarcima. Sve više obolijevaju mlađe dobne skupine, osobito radno aktivne od 35 do 55 godina. Inače, KOPB pogađa oko 10% odraslih. U Hrvatskoj ima oko 2000 oboljelih na 100.000 stanovnika – navela je mr sc.dr Alma Rožman, specijalistica pulmologinja iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu.

Istakla je da je pušenje glavni uzrok, iako među oboljelima ima oko 20 posto nepušača. KOPB karakterizira smanjeni protok zraka kroz dišne putove koji nije povratan. Glavni uzrok nastanka ove bolesti je pušenje bilo aktivno ili pasivno, izloženost zagađenju okoliša prašinom i kemikalijama. Pogoduje i zagađenje zraka u kući uslijed loženja biološkim gorivima u neprovjetrenim prostorima, česte respiratorne infekcije u dječjoj dobi, a socioekonomski status predstavljaju okolišne čimbenike rizika. Genetska predispozicija kao i preosjetljivost dišnih putova povećavaju rizik od nastanka KOPB-a.

Prepoznati simptome

Osnovni simptomi ove bolesti su: kašalj, iskašljavanje, otežano disanje u naporu. Jako je važno prepoznati simptome u samom početku, pa dr Rožman preporuča svim pušačima starijim od 40 godina da odgovore na slijedeća pitanja:

1.            Da li već dugo kašljete?
2.            Da li prilikom kašljanja iskašljavate?
3.            Imate li osjećaj nedostatka zraka češće nego ostali vaše dobi?
4.            Da li ste stariji od 40 godina?
5.            Da li ste aktivni pušač ili bivši?

Odgovorite li sa “da” na tri i više pitanja, nužno je ispitivanje plućne funkcije ili spirometrija da bi se procijenio stupanj oštećenja. Bitno je, kaže dr Rožman, odmah prestati pušiti, jer je dokazano da je to najučinkovitije i najisplativije u cilju smanjenja rizika od nastanka težih oštećenja. U roku 24 sata dolazi do poboljšanja moždane cirkulacije, rizik od srčanog infarkta nakon 12 mjeseci se smanjuje na razinu nepušača. Plućna funkcija se poboljšava u roku šest tjedana, jedino se rizik od obolijevanja od raka pluća smanjuje za deset godina na 50 posto.

Za svakog bolesnika individualno, na temelju simptoma i poremećaja plućne funkcije utvrđujemo stupnjeve KOPB-a: blagi, umjereni, teški i vrlo teški oblik. Prema stupnjevima se individualno određuje i lijekovi. Svi pušači koji imaju kronične simptome kašlja i iskašljavanja, a još uvijek urednu plućnu funkciju su rizični za nastanak KOPB-a i obavezno jednom godišnje trebaju na spirometriju. Oboljelima koji uz simptome imaju i oštećenje plućne funkcije preporuča se liječenje inhalacijskim oblicima lijekova, koji udahom dospijevaju do periferije pluća i tako utječu na suženje dišnih putova i upalu, rekla je dr Rožman.

Bronhodilatatori za lakše disanje

Osnovnim lijekovima smatraju se simptomatski koji dovode do širenja dišnih putova, a zovu se bronhodilatatori. Postoje oni kratkog i brzog djelovanja i uzimaju se po potrebi, za razliku od onih dugog djelovanja koji se uzimaju redovito i u kombinaciji dva ili tri, u sva tri stupnja KOPB-a. Protuupalni lijekovi su iz grupe inhalacijskih kortikosteroida, a rabe se u liječenju teških oblika KOPB-a. Vrlo dobar učinak imaju kombinacije navedenih lijekova, koje su preporučene u GOLD (Globalna inicijativa za KOBP) smjernicama, a prema novoj listi lijekova nisu dostupne našim bolesnicima.

Bitan učinak lijekova je i smanjenje učestalosti pogoršanja bolesti koje zahtijeva bolničko liječenje, a ponekad i liječenje kisikom. KOPB bolesnici koji imaju niske vrijednosti kisika u krvi moraju ga nadoknađivati putem posebnih izvora kisika - koncentratora za kućnu upotrebu. Liječenje kisikom mora biti svakodnevno u trajanju od najmanje 18 sati, a noću je obavezno.

she.hr 

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.