četvrtak, 19. siječnja 2012.

Rak pluća


Rak pluća je bolest u kojoj se maligne stanice (stanice raka – abnormalne stanice) nalaze i nekontrolirano rastu u plućnom tkivu. Rak pluća je vodeći uzrok smrti i u muškaraca i u žena. Najčešće se javlja između 55. i 65. godine života, a zahvaća 1 od 1000 ljudi.
Većina karcinoma pluća (83%) povezana je, a vjerojatno i uzrokovana, sa pušenjem. Najnovije studije pokazuju da je pojava karcinoma pluća u pušača čak deset puta češća nego u nepušača! U cigaretama, naime,  postoje štetne supstance za koje je dokazano da su kancerogene tvari. Uzrokuju štete na plućnim stanicama koje mogu nakon nekog vremena promijeniti svoje osobine – izgled, metabolizam, životni ciklus te postati opasna bolest.  Broj cigareta dnevno i rana dob u kojoj se počne pušiti povećavaju rizik od raka pluća. Osoba koja je prestala pušiti izjednačava svoj rizik od karcinoma s nepušačkim rizikom tek 10-20 godina nakon prestanka pušenja! Skupina japanskih znanstvenika je dovela u vezu pušenje kanabisa i visoku učestalost pojavljivanja karcinoma pluća – dokazali su da dim kanabisa sadrži dvostruko više kancerogenih tvari nego cigarete s duhanom, a rizik povećava i sam način uživanja kanabisa («džoint se obično puši bez filtera i gotovo do kraja, što povećava količinu udahnutoga dima; osobe koje puše kanabis dublje udišu i duže zadržavaju dah čime olakšavaju odlaganje kancerogenih tvari na dišnim putovima).                                                      
Dokazano je da i pasivno pušenje povećava rizik. Visoke razine zagađenja, radijacije i izloženosti azbestu također mogu povećati rizik. Rizik je povećan i u kuhara i kemičara.
Pluća su parni organ koji zauzima veći dio prsne šupljine. Pluća donose kisik tijelu i preuzimaju ugljični dioksid iz krvi, koji je nusprodukt metabolizma tjelesnih stanica. Cijevi koje se nazivaju bronhiji čine unutrašnji dio pluća – dušnik (traheja) se grana u dva glavna bronha, o ovi dalje u sve manje bronhe te konačno do bronhiola čiji promjer nekada ne premašuje par milimetara.

Podjela raka pluća zasniva se na tome kako stanice izgledaju pod mikroskopom: rak malih stanica (20%) i rak velikih tj. ne-malih stanica (80%).  Vrste raka ne-malih stanica su: rak pločastih stanica (35%), adenokarcinom (27%) i rak velikih stanica (10%).

Stanice raka svakog tipa rastu i šire se na različite načine, te se stoga i različito liječe. Rak velikih stanica pluća obično je povezan s prethodnim pušenjem, pasivnim pušenjem ili nenamjernim izlaganjem duhanskom dimu odnosno njegovim štetnim produktima.
Općenito, rak malih stanica obično je već proširen do postavljanja dijagnoze i liječi se kemoterapijom i/ili radioterapijom. Rak velikih stanica pluća se ne mora proširiti do postavljanja dijagnoze, te je moguće njegovo kirurško odstranjenje (resekcija).
Metastaze su stanice raka koje su se proširile s primarnog originalnog mjesta na drugo. Stanice raka mogu metastazirati putem krvi ili limfnog sustava te se dijele i razvijaju na novom mjestu (u novom organu). Metastazirani (prošireni) rak pluća može se razviti u skoro svakom dijelu tijela, a uobičajeni organi su mozak, kosti, kralješnička moždina i jetra. Liječenje se zasniva na određivanju vrste stanica raka, te veličini primarnog tumora i opsegu u kojem se proširio na limfne čvorove ili mjesta metastaziranja.
Prognoza (mogućnost izlječenja) i izbor terapije ovise o stadiju raka (je li zahvatio samo pluća ili se i proširio), veličini tumora, vrsti raka, postojanju simptoma, te o općem zdravstvenom stanju bolesnika.
Što je manji (niži) stadij raka, veće su šanse za izlječenje.
Stadij I - Stanice raka razvijaju se na plućima i okruženee su normalnim (zdravim) stanicama.
Stadij II - Rak se proširuje na limfni sustav.
Stadij III - Sad se rak proširuje izvan i unutar pluća.                                                

Stadij IIIa: rak se može odstraniti kirurški

Stadij IIIb: više se ne može odstraniti kirurški                                                        

Stadij IV - Rak se proširio izvan pluća po drugim dijelovima tijela. To je pojava poznata kao metastaze, odnosno metastatska bolest.
Simptomi koji upozoravaju na postojanje karcinoma pluća su:
- kašalj
- krvavi ispljuvak
- zaduha
- bol u grudima
- gubitak apetita i tjelesne težine

Dodatni simptomi koji se mogu povezati s ovom bolešću su:
- slabost
- teškoće pri gutanju
- teškoće pri govoru
- abnormalno tamna ili svijetla koža
- promjena oblika i boje noktiju
- mišićne kontrakcije ili mišićna atrofija
- oticanje, bol i osjetljivost  zglobova i kostiju
- promuklost ili promjene glasa
- vrućica i tresavica
- oticanje i paraliza lica
- spuštanje kapaka
- razvoj dojki u muškaraca

Rano dijagnosticiranje bolesti je najčešće ometeno činjenicom da se većina simptoma preklapa, a time i pripisuje kroničnom bronhitisu tj. kroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća (KOPB) i time se, nažalost, amnjuje uspješnost liječenja jer bolest u trenutku dijagnosticiranja bude već proširena, odnosno uznapredovala.
Liječnik će propisati da se učini neka (ili najčešće više njih) od dijagnostičkih metoda za otkrivanje postojanja raka. U dijagnostici raka pluća na raspolaganju su slijedeće pretrage:
• radiološke (rentgenska snimka pesnog koša zj. torakalnih organa, kompjutorizirana tomografija - CT, magnetska
rezonancija - MR, ultrazvuk, angiografija plućne arterije i bronhalnih arterija)
• fiberbronhoskopija - pregled bronha pomoću bronhoskopa – posebnog instrumenta koji se provuče kroz grlo do bronha. Time se omogućuje biopsija - uzimanje stanica sa stijenki bronha odnosno izrezivanje malih komadića tkiva zahvaćenog bolešću
• citološke pretrage – (pregled stanica  ispljuvka, aspirata bronha, transbronhalnog i transtorakalnog punktata, izljeva)
• histologija (mikroskopski pregled uzetog tkiva)
• transtorakalna punkcija (punkcijsko-aspiracijska biopsija) - pod kontrolom CT-a ili ultrazvuka  se postavlja punkcijska igla između rebara da bi se omogućilo uzimanje uzirka tkiva nedostupnog bronhoskopu
• scintigrafija (kosti, pluća, cijelog tijela)
• spirometrija i analiza plinova u arterijskoj krvi
• laboratorijske analize krvi, urina,eventualnog  plućnog izljeva
• eksploracijska torakotomija (operativni zahvat)
• određivanje markera (tumorskih biljega iz krvi) i imunosnog statusa organizma.


Operacija, radioterapija (zračenje) i kemoterapija (primjena lijekova citostatika) koriste se za liječenje raka malih stanica. Nažalost ne dolazi često do izlječenja.
Rak velikih stanica obično se liječi operacijom ili radioterapijom (korištenjem visokih doza rendgenskih zraka za uništavanje stanica raka). Međutim u nekih se bolesnika može koristiti i kemoterapija.

Ako pušite, prestanite. Nastojte izbjegavati pasivno pušenje. Rutinski skrining pojedinaca koji spadaju u visokorizičnu skupinu (muškarci stariji od 45 godina koji puše 40 ili više cigareta dnevno) može pomoći u ranom otkrivanju bolesti.
Početkom ovog mjeseca pokrenut je «Projekt ranog otkrivanja raka pluća» u svrhu pravovremenog otkrivanja i početka liječenja ove bolesti te se pozivaju svi pojedinci s povišenim rizikom na besplatno testiranje, odnosno dijagnostiku. Testiranje (screening) provodi Poliklinika za bolesti dišnog sustava u Zagrebu - Prilaz baruna Filipovića 11, svakodnevno (radnim danima) od 12-14h te od 17-19h. Testiranja će se vršiti do kraja 2008. godine.

 source: izaberi-zdravlje.com

Literatura:
1. STRNAD M. Etiologija i epidemiologija U: Ðamija M i sur.
Rak pluća. Zagreb: Globus 1998:17-25.
2. A. BALLINGER, S.PATCHETT «Pocket essentials of clinical medicine» , Saunders Elsevier: 2007.
3. www.thoracic.org

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.