petak, 22. siječnja 2016.

Pleuralna punkcija

(Velimir Bereš, Dejana Dragović)
Pleuralna punkcija predstavlja invazivnu dijagnostičku i terapijsku proceduru u pulmologiji, koja podrazumijeva uvođenje igle kroz torakalni zid u pleuralnu duplju s ciljem evakuacije nakupljene pleuralne tečnosti.

Dijagnostička pleuralna punkcija indikovana je kod svakog bolesnika s pleuralnim izlivom neutvrđene etilogoije. Terapijska pleuralna punkcija je indikovana radi umanjenja dispneje izazvane izlivom, iako se time ne uklanja uzrok zbog kojeg je nastao izliv.
Metoda se izvodi kada je sjenka izliva na radiografiji u lateralnom dekubitusu šira od 1 cm (u dijametru zid grudnog koša - sjenka plućnog parenhima).
Najbolji položaj pacijenta za punkciju je sjedeći, blago nagnut naprijed, sa rukama položenim na čvrst oslonac. Može se izvoditi i u ležećem položaju.
Mjesto za pleuralnu punkciju određuje se radiografijom, rentgenskopijom, fizikalnim pregledom, kao i ultrazvukom i kompjuterizovanom tomografijom (u slučaju malih ili inkapsuliranih izliva). Najbolje jedan međurebarni prostor ispod prostiranja sjenke izliva u  medioklavikularnoj liniji.
Koža se očisti antiseptikom, a mjesto gdje će se plasirati igla za punkciju anestezira se lokalnim anestetikom  (1-2% Lidocaine). Zatim se uvodi igla za punkciju sa anestetikom, uz anesteziranja i drugih tkiva (međurebarni prostor, parijetalna pleura) kroz koje prolazi. Igla za punkciju plasira se gornjom ivicom donjeg rebra (odabranog međurebarnog prostora).
Osnovni dio seta za pleuralnu punkciju je trokraka slavina - na čiji se prednji kraj postavlja široka i dugačka igla, na suprotan špric (20 ili 50 ml), a treći nastavak slavine vezan je za kolektor u kojem se sakuplja pleuralna tečnost. Sistem je potpuno zatvoren i idealan je za uzimanje svake vrste bakteriološkog uzorka i uzorka za citološko ispitivanje.
Prilikom punkcije preporuka je da se evakuiše od 1.000 do 1.500 ml pleuralne tečnosti. Izbjegavati naglu i brzu evakuaciju veće količine izliva - zbog mogućeg edema pluća i hipotenzije. Punkciju je indikovano prekinuti u slučaju nekontrolisanog kašlja kod pacijenta ili kada pacijent osjeti stezanje i bol u grudima, kao i gušenje.

Komplikacije pleuralne punkcije su:
  • pneumotoraks, kao glavna komplikacija, i rijetko
  • hemotoraks,
  • hemoptisis usljed povrede plućnog tkiva,
  • unilateralni plućni edem,
  • krvarenje na mjestu punkcije,
  • punkcija jetre i slezine,
  • vazovagalna sinkopa,
  • HIV

Može se reći da nema apsolutnih kontraindikacija, ali treba voditi računa o relativnim, kao što su npr. izražena trombocitopenija (broj trombocita manji od 35.000), bolesnici na antikoagulantnoj terapiji i mehaničkoj ventilaciji, bolesnici sa nekontrolisanim kašljem ili sa izraženim anatomskim abnormalnostima grudnog koša. Igla se ne plasira na mjestima lokalne piodermije ili infekcije Herpes Zosterom.


Literatura
  1. Richard W. Light: Pleural diseases, fifth edition, Wolters Kluwer/Lippincott, Williams and Wilkins 2007
  2. Thomas W. Shields, Joseph LoCicero III, Ronald B.Ponn: General thoracic surgery, fifth edition, Lippincott  Wiliams & Wilkins, 2000
  3. Grifith Pearson, Joel D,Cooper, Jean Deslauriers, Robert J. Gonsberg, Clement A. Hiebert, G. Alexander Patterson, Harold C. Urschel ,Jr. : Thoracic surgery, second edition, Churchill Livingstone 2002

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.