petak, 22. siječnja 2016.

Sleep apnea

(Besim Prnjavorac, Rifat Sejdinović, Omer Bedak)
Sleep apnea je sindrom sa izrazitim povećanjem broja registriranih slučajeva u posljednje vrijeme. S jedne strane je posljedice sve većeg broja pretilih osoba u općoj populaciji, a s druge strane, zbog porasta svijesti stanovništva o vlastitom zdravlju. Razlozi za javljanje liječniku većinom su glasno hrkanje, povećna pospanost tokom dana, noćni simptomi poput mjesečarenja ili nokturije.


Dijagnostički pristup
Vrlo je značajno razlučiti habitualno hrkanje koje, osim socijanog značaja za okruženje, nema većih reperkusija, od patološkog stanja koje uključuje dugotrajne apneje i hipokseniju, što se javlja kod „sleep apnea“ sindroma.

Anamneza:
  • Prisustvo dnevne pospanosti, koliko traje, koliko je ozbiljan problem za pacijenta, da li je povezana sa drugim faktorima, kako utiče na kvalitet života (treba razlikovati pospanost usljed neadekvatnog sna u odnosu na umor izazvan raznim uzrocima);
  • Podaci o hrkanju i apnei najbolje se dobijaju od svjedoka (supružnici, ukućani, cimeri i slično), koliko je glasno, kontinuirano, intermitentno, da li su prepoznate epizode: „prestanka disanja“ tokom sna;
  • Drugi simptomi sleep apneje, kao što su noćno uriniranje (nokturia);
  • Anamneza povećanja tjelesne težine i obima vrata unazad 5-10 godina;
  • Anamnestički podaci o smetnjama iz područja vrata i ždrijela;
  • Raniji problemi sa KVS-om (srčana slabost ili preležan ICV);
  • Korištenje alkohola i cigareta;
  • Podaci o radnom mjestu, eventualno smjenskom radu, da li je profesionalni vozač.
Drugi razlozi za pospanost:
  • Depresija;Način života (alkohol, rad u noćnim smjenama, familijarne okolnosti);
  • Upotreba nekih lijekova (beta-blokatori, antidepresivi, anksiolitici);
  • Narkolepsija;
  • Post-infektni period (E-B virus);
  • Neki neurološki poremećaji (Parkinsonova bolest, preležani ICV);
  • Nakon kranijalnih povreda ili radijacije kraniuma;
  • Periodična kretanja limfe tokom sna;
  • Idiopatski. Klinički pregled uključuje mjerenje obima vrata i izračunavanje BMI, ORL pregled, mjerenje krvnog pritiska, spirometriju, evidentiranje endokrinih poremećaja, gasne analize krvi, rutinske hematološke i biohemisjke pretrage, dijagnostičku obradu funkcije srca i krvnih žila. Diagnostiku počnemo sa upitnikom, sa kojim ocjenimo vjerovatnost opstruktivne sleep apneje. Zbir veći od 12 u Epworth Sleepiness Score je suspektan za sindrom opstruktivne sleep apneje.

Epworthova ljestvica pospanosti
Koliko često Vam se događa da osjetite potrebu za spavanjem u niže navedenim situacijama? U ovim se primjerima radi o uobičajenim dnevnim aktivnostima. Čak i ako se u skoro vrijeme niste našli u nekoj od niže navedenih situacija, pokušajte zamisliti kako biste se osjećali. Uporabite predložene brojeve kojima ćete najbolje ocijeniti kako se u datom trenutku osjećate.

0 = neću osjećati potrebu za spavanjem  (drijemanjem, kunjanjem)
1 = imat ću laganu potrebu za spavanjem  (drijemanjem, kunjanjem)
2 = imat ću veliku potrebu za spavanjem  (drijemanjem, kunjanjem)
3 = imat ću neodoljivu potrebu za spavanjem   (drijemanjem, kunjanjem)

Prilika: 
Sjedite i čitate0 1 2 3
Gledate TV0 1 2 3
Sjedite na sastanku  (predstavi ili sl. na kojemu aktivno ne sudjelujete) 0 1 2 3
Vozite se u automobilu kao putnik sat vremena neprekidne vožnje0 1 2 3
Ležite i odmarate se u dnevnom boravku kad Vam prilike dopuste                                                                       0 1 2 3
Sjedite i razgovarate s nekim                                               0 1 2 3
Sjedite nakon obroka bez da ste popili alkoholno piće0 1 2 3
Nalazite se u automobile zaustavljeni i stoijite u gužvi nekoliko minuta0 1 2 3
Zbroj: 
Ukupan zbroj bodova od 0-9 je u normalnim granicama. Zbroj 10 i iznad zahtjeva dodatnu dijagnostiku.
Bolesnike sa suspektnim nalazom upitnika uputimo na polisomnografiju.

Tretman
Sleep apnea je hroničo stanje koje zahtijeva planski, sveobuhvatni, najčešće cjeloživotni pristup. Potrebno je obezbijediti saradnju pacijenta, obitelji, sredine. Obavezno je raditi na pozitivnom socijalnom ambijentu pacijenta.
Pacijenti su uglavnom pretili, te je potrebna planska dijeta radi redukcije tjelesne težine. Fizičku i ostalu aktivnost stimulirati i uskladiti s objektivnim stanjem i mogućnostima pacijenta. Kod izabranih slučajeva lakše bolesti mogu se upotrijebiti ortodonski nastavci za doju vilicu. Kod bolesnika sa indeksom apneje/hipopneje većim od 15 na sat, posebno ako bolesnici imaju značajnu dnevu pospanost i povećanu tjelesnu težinu, najučinkovitiji metod liječenja je upotreba aparata za održavanje stalnog pozitivnog tlaka u dišnim putevima (eng. Continuous positive airway pressure – CPAP) barem četiri sata tokom noći.
U nekim slučajevima potrebna je intemitentna neinvazivna ventilacija.


Literatura
  1. Bixler EO, Vgontzas AN, Ten Have T, et al: Effects of age on sleep apnea in men: I. Prevalence and severity. Am J Respir Crit Care Med 157:144–148, 1998.
  2. American Academy of Sleep Medicine: Sleep-related breathing disorders in adults: Recommendations for syndrome definition   and measurement techniques in clinical research. The Report of an American Academy of Sleep Medicine Task Force. Sleep
  3. 22:667–689, 1999.
  4. Guilleminault C, Stoohs R, Duncan S: Snoring (I). Daytime sleepiness in regular heavy snorers. Chest 99:40–48, 1991.
  5. Guilleminault C, Stoohs R, Clerk A, et al: From obstructive sleep apnea syndrome to upper airway resistance syndrome: Consistency of daytime sleepiness. Sleep 15:S13–S16, 1992.
  6. Guilleminault C, Stoohs R, Kim YD, et al: Upper airway sleepdisordered breathing in women. Ann Intern Med 122:493–501, 1995.
  7. Guilleminault C, Chowdhuri S: Upper airway resistance syndrome is a distinct syndrome. Am J Respir Crit Care Med 161:1412–1413, 2000.
  8. Douglas NJ: Upper airway resistance syndrome is not a distinct syndrome. Am J Respir Crit Care Med 161:1413–1416, 2000.

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.