srijeda, 28. kolovoza 2019.

Šta je tuberkuloza?

Što je tuberkuloza ?

Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze , Mycobacterium tuberculosis, koji prvenstveno zahvaća pluća, ali se može pojaviti i u bilo kojem organu (koži, mozgu, kostima, zglobovima, limfnim čvorovima, probavnom, genitalnom, mokraćnom sustavu i dr.).

Tko je uzročnik tuberkuloze ?

Tuberkulozu uzrokuju bakterije iz roda Mycobacterium tuberculosis. Najčešći uzročnik tuberkuloze u svijetu je M. tuberculosis. M. africanum uzrokuje tuberkulozu u zemljama zapadne Afrike. M. bovis (primarno porijeklom od goveda) uzrokuje tuberkulozu koja se putem mlijeka može prinijeti na čovjeka. Kontrolom  tuberkuloze kod stoke i pasterizacijom mlijeka ovaj tip tuberkuloze danas je izrazito rijedak. Postoje i netuberkulozne mikobakterije koje su uglavnom bezopasne i rijetko izazivaju bolest.

Kako se prenosi tuberkuloza ?

 Tuberkuloza je kapljična infekcija koja se širi od oboljele osobe na zdravu zrakom. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol prilikom kašljanja, kihanja ili govora zaražene osobe. Te kapljice mogu udahnuti osobe koje se nalaze u blizini i inficirati se. Udisanjem bakterije dospiju do pluća gdje se razmnožavaju, a iz pluća mogu dospjeti u bilo koji organ u tijelu.

Plućna tuberkuloza i tuberkuloza grkljana je zarazna i može se širiti na druge ljude. Za širenje zaraze su pogodne osobe koje su duže (svakodnevno) i u bliskom kontaktu sa TBC aktivnim bolesnikom (prvenstveno članovi obitelji, prijatelji, radne kolege, osobe u prenapučenom smještaju i sl.).

Ostali oblici tuberkuloze (izvanplućni) obično nisu zarazni za okolinu, iako mokraća i ostale izlučevine teoretski mogu biti izvor zaraze, ali zbog toga  što sadrže relativno mali broj bakterija rijetko mogu izazvati bolest.

Hoće li svaki kontakt sa bakterijom izazvati bolest ?

Neće. Nakon kontakta sa zaraženim bolesnikom uzročnik bolesti će dospjeti do pluća i zahvaljujući obrambenim stanicama (makrofagi i limfociti) i imunološkom odgovoru organizma ubiti bakterije i pretvoriti inficirane makrofage u sitne i tvrde tuberkule u plućnom tkivu. Ipak jedan dio bakterija u tuberkulima ostaje živjeti, ali mogućnost razmnožavanja i širenja je ograničena. Nakon takve primarne infekcije većina osoba se  primarno izliječi, a infekcija prelazi u latentnu. Osoba sa latentno tuberkulozom nije zarazna za druge ljude, a pozitivan tuberkulinski test je jedini dokaz te infekcije.

Latentna infekcija može ostati doživotno i nikada se ne razviti u bolest, ali u određenim okolnostima (slabljenje imunološkog sustava, HIV infekcije, pothranjenosti, određene dobi i dr.) može doći do aktivacije latentnog žarišta (reaktivacije), odnosno izbijanja bacila iz tuberkula i izazivanja aktivne bolesti.

Kod malog broja primarno inficiranih neće doći do latentne infekcije već odmah dolazi do nastajanja aktivne bolesti (osobito su ugrožene osobe sa oslabljenim imunološkim sustavom i mala djeca).

Tko ima povećan rizik obolijevanja od  tuberkuloze ?

djeca mlađa od 3 mjeseca
osobe starije životne dobi
HIV pozitivne osobe
ovisnici o dogama i alkoholu
pušači
osobe pod dugotrajnom imunosupresivnom terapijom
Koji su simptomi tuberkuloze ?

Simptomi kod aktivne plućne tuberkuloze su dugotrajni i traju više od  tri tjedna:

kašalj
bolovi u prsištu
krvavi iskašljaji
Ostali znakovi bolesti:

opća slabost
gubitak tjelesne težine
umor
tresavica
vrućica
noćno znojenje
Osobe sa latentnom infekcijom tuberkuloze nemaju simptoma. Kod izvanplućne tuberkuloze simptomi bolesti ovise o sijelu bolesti.

Kako se tuberkuloza dijagnosticira ?

 Za dijagnozu tuberkuloze potrebno je:

temeljito uzeti anamnezu (važna epidemiološka anamneza i kontakt sa aktivnim TBC bolesnikom)
napraviti klinički pregled bolesnika
Dijagnostičke pretrage:

pravi dokaz aktivne tuberkuloze (zlatni standard)  je izolacija Mycobacterium tuberculosis iz bolesničkog materijala (iskašljaja, aspirata bronha, urina, krvi i dr.) mikroskopski i kultivacijom
RTG pluća i prsnog koša
tuberkulinsko testiranje  (PPD) test se koristi za dijagnozu latentne tuberkuloze. Nedostatak testa je što može biti lažno negativan kod imunodeficijentnih osoba (HIV pozitivni, bolesnici na imumosupresivnim lijekovima), osoba koje su nedavno imale tuberkuloznu infekciju, djece mlađe od 6 mjeseci itd. Lažno pozitivan PPD test može biti i kod osoba koje su primile BCG cjepivo
Quantiferon test (IGRA- Interferon Gamma Release Assay- krvni test) test za latentne infekcije tuberkuloze koji nije ovisan o BCG cijepljenju
molekularne dijagnostika (PCR) za genotipizaciju, identifikaciju i diferencijaciju mikobakterija
Kako se tuberkuloza liječi ?

 Liječenje tuberkuloze provodi se u trajanju od najmanje 6 mjeseci prema DOTS programu (podrazumijeva standardiziranu, kratkotrajnu,kombiniranu i nadziranu terapiju). Liječenje započinje na bolničkom izolacijskom odjelu i traje sve dok se  u iskašljaju izlučuju bacili tuberkuloze, a nakon  otpusta iz bolnice  potrebno je redovito uzimanje lijekova i redoviti termini pregleda.

U prva dva mjeseca liječenja koriste se kombinacije 4 antituberkulotika pod neposrednim nadzorom, a ostala četiri mjeseca do kraja terapije 2 osnovna antituberkulotika.

Neadekvatno i nedovoljno dugo liječenje tuberkuloze može uzrokovati sojeve tuberkuloze rezistentne (otporne) na terapiju (MDR TB  i XDR TB)  čije je liječenje dugotrajnije i zahtijeva veća financijska sredstva.

Što trebaju poduzeti oni u bliskom kontaktu sa oboljelim od tuberkuloze ?

Zbog mogućeg širenja infekcije sa bolesne osobe potrebno je bliske kontakte  obraditi ( PPD testirati, Quantiferon test , prema potrebi RTG pluća)  kako bi se na vrijeme započelo sa liječenjem eventualno oboljelih.

Je li cijepljenje učinkovito protiv tuberkuloze ?

Cijepljenje protiv tuberkuloze kao preventivna mjera (obavlja se u rodilištu) ili najkasnije do navršene godine života, štiti djecu od ozbiljnih oblika tuberkuloze (meningitisa i milijarne tuberkuloze), dok je zaštita od plućnog oblika bolesti oko 50 %.

Nažalost, cjepivo ne štiti od obolijevanja u odrasloj dobi, niti trenutno postoji bolje cjepivo od BCG-a.

Mjere za smanjenje oboljelih od tuberkuloze

rano otkrivanje i liječenje oboljelih
aktivnije traženje i obrada kontakata oboljelih osoba
bolji dijagnostički testovi
pronalazak boljeg cjepiva
bolji lijekovi kojima bi liječenje trajalo kraće
aktivnosti protiv siromaštva i loših životnih uvjeta
zdravstveni odgoj i prosvjećivanje


Voditelj Službe za epidemiologiju

 Miljenko Ljubić, dr.med.

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.